Ko E Vave Ange Ho’o Sivi Koe Malu’i Lelei Taha Ia Kiate Koe.
Early Detection is Your Best Protection
Koe Sivi Huhu ‘I Aotearoa (BSA)
BreastScreen Aotearoa (BSA)
  • Koe taumu’a ke fakasi’isi’i ‘a e tokolahi ‘o e kakai fefine mei he mate he kanisa ‘o e huhu. 
  • Ko e sivi huhu ko’eni ‘oku ta’etotongi pea ‘oku fakata’u 2 ki he kakai fefine kotoa ‘o kamata mei he ta’u 45 ki he ta’u 69 ke vakai’i kei taimi ki he kanisa ‘o e huhu.
  • Ko e sivi TA’ETOTONGI  ko’eni  ko e polokalama  fakapule’anga ia.

Koeha Fus ‘a e Ngaahi Me’a Tetau Ma’u ai ‘a e Mahaki Kanis ‘o e Huhu?
What are your chances of getting breast cancer?
  • ‘Oku tokolahi ‘akinautolu ‘oku nau ma’u e mahaki kanisa ‘o e huhu  koe’uhi kuo nau motu’a: 
  • ‘A kinautolu ‘a e kakai fefine kuo nau ta’u 50 ‘o fai hake ki ‘olunga.
  • Mo kinautolu ‘oku ‘ikai ha taha ‘i honau famili ‘e ma’u ‘a e mahaki kanisa.
Ko e Mammogram Pe Ko e Faka’ata ‘o e Huhu
About mammograms
  • Te ne lava ‘o fakaha ha ngaahi liliu ‘oku hoko ki ho huhu kimu’a te’eki ai ke ke ongo’i pe sio ki ai. 
  • ‘Oku malu he ‘oku nau ngaue’aki e me’a ki he faka’ata ‘oku ‘ikai fu’u malohi.
  • He’ikai lava ke ne malu’i kita mei he kanisa ‘o e huhu.
  • He’ikai lava ke ne fakahaofi kita mei ha’ate mate mei he kanisa ‘o e huhu.

Pea kaneongo ia foki ko e sivi huhu ‘oku ‘ikai haohaoa

‘Oku tatataha ke ne fakaha ha ola ‘oku ta’epau ( hange ko e false positive result pe ko e false negative result) Ko e pehe ‘oku sai pe, ta ‘oku ‘iai e kanisa ia pe ko e pehe ‘oku ‘iai e kanisa ta ‘oku sai pe ia.

Ka ‘oku ki’i faingata’a ange ke ma’u ‘a e kanisa ‘ia kinautolu:

  • ‘Oku ‘i lalo honau ta’u motu’a ‘i he ta’u 50.
  • ‘Oku te’eki ‘osi ‘enau puke fakamahina (menopause)
  • ‘Oku kei ma’opo’opo mo folelei honau huhu.

Koia ai, ko e sivi huhu (mammogram) pe ‘a e founga lelei taha ki hono ‘ilo kei taimi ‘a e kanisa ‘o e huhu

Ko hono ‘ilo kei taimi ‘o e kanisa ‘o faito’o, ko e lelei ange ia ‘a e ola ‘e ma’u.

‘I He ‘Aho ‘e Fai Ai Ho’o Sivi
On the day you have your mammogram
  • ‘Oua ‘e ngaue’aki ha pauta (talcum powder) pe ha kilimi milimili  (moisturisers or deodorant) he’e faingata’a ai hono lau e faka’ata.
  • Tui ha talausese pe piva mo hao sote pe falani, he ko e konga pe ki ‘olunga ‘e vete.
  • ‘E ‘oatu e ki’i kofu (gown) ke ke tui pe ko ha’o tui pe ho sote ‘o’ou.
  • Kapau ‘oku ‘iai ha ngaahi me’a ‘oku ke hoha’a kiai fekau’aki mo ho sivi, talanoa ki he tokotaha ‘oku ne fai ho sivi (medical radiation technologist).
  • ‘E fakafuofua ki he miniti ‘e 30 ‘a e taimi ‘e fai ai ho sivi.

‘I he taimi ‘e sivi ai ho huhu:

  • Ko e toketa (MRT) te ne ‘ai ho huhu ki he la’i peleti ki hono sivi.
  • ‘E pukepuke lelei pe he’e ongo la’i peleti ho huhu ‘i ha ki’i miniti si’isi’i kae fai hono faka’ata.
  • Taimi ‘e ni’ihi te ke ki’i ongo’i ta’efiemalie, ko e fa’ahinga ‘e ni’ihi tenau ongo’i faingata’a’ia pe ongo’i mamahi’ia ‘aupito.
  • Ko ho faka’ata ‘e lau ia pe’e sivi ia he’e ongo toketa ‘e ua hili ho’o sivi.
  • ‘E lava pe ke ke ha’u mo ha taha ki ho’o sivi pea ‘e tokangaekina ho’o totonu fakafo’ituitui mo faka’apa’apa’i.
Ko e Ola Ho’o Sivi ‘e ‘Oatu Ia Kia Koe Mo Ho’o Toketa Fakafamili Hili e uike ‘e ua Mei Ho’o Sivi
Getting your results
  • Ko kinautolu ‘oku sai pe ola ‘enau sivi ‘e kole atu ke ke foki mai he ‘osi e ta’u ‘e ua (ta’u ‘e 2)
  • ‘E ‘iai e ki’i tokosi’i ‘e toe kole ange ke ke foki mai ke toe sivi.
  • Ke toe faka’ata fakapapau’i ho huhu pe ko e to’o ha ki’i me’a mei ho huhu ke sivi (ta’etotongi pe)
  • ‘E ‘iai e fa’ahinga ‘e ‘osi honau sivi ‘oku fakapapau’I leva ‘oku sai pe ‘oku ‘ikai ke ma’u ha kanisa.
  • Pea ko e ki’i fa’ahinga tokosi’i pe kapau ‘e ma’u ‘oku kanisa pea ‘e ‘ave leva ke faito’o.
Ko Ho’o Totonu
Your rights

Ko ho’o totonu ‘oku malu’i ia he’e ngaahi lao ki he mo’ui mo e totonu ‘a e kau faingata’a’ia mo e ngaahi lao ki he ngaahi me’a fakatautaha pe fakafo’ituitui. 

‘E lava ke ke ma’u ha ngaahi fakamatala lahi ange fekau’aki mo ho’o totonu mei he ngaahi senita ‘o e Breast Screen Aotearoa (BSA).

Kapau ‘oku ‘ikai te ke fiemalie ki he’enau faifatongia, te ke lava pe ‘o fai ha tohi launga ki he Breast Screen Aotearoa pe ko e Health and Disability Commission.

Ko e Ngaahi Me’a Mahu’inga
Important

‘Oku mahu’inga ki he kakai fefine kotoa pe ke sio ki he toketa ‘i he taimi pe ‘oku nau ongo’i ai pe ‘ilo ha me’a ‘oku ngali kehe ‘i honau huhu.   

Hange ko’eni:

  • Ko ha tengetenga pe fakafefeka.
  • Ko ha liliu ‘i he fuo ‘o e huhu (fuo lahi ange pe fuo si’i ange)
  • Ko ha fa’ahinga mamahi pe langa ‘oku ‘ikai te ke anga ki ai.
  • Ko ha mingimingi pe fepulopulasi he kili ho huhu.
  • Ha me’a fo’ou ‘oku hoko he mata’i huhu, hange ko ha huhu’a he mata’i huhu, pe puli ki loto e mata’i huhu.
  • Petepete mo kula ‘a e kili ‘o e huhu
Ko Ho’o Sivi Huhu Mo e Breast Screen Aotearoa (BSA)
Having mammograms with BreastScreen Aotearoa (BSA)

Ko e Breast Screen Aotearoa ma’ae kakai fefine: 

  • ‘o kamata mei he ta’u 45 ki he ta’u 69.
  • ‘Akinautolu ‘oku ‘ikai ‘asi ha faka’ilonga ‘o e kanisa ‘i honau huhu.
  • ‘Akinautolu ne te’eki ai sivi he mahina ‘e 12 kuo ‘osi.
  • ‘Akinautolu ‘oku ‘ikai ke feitama pe fakahuhu ‘enau pepe.

‘Oku fiema’u ke lesisita pe hiki ho hingoa ‘i he polokalama ‘a e Breast Screen Aotearoa.  Kapau te ke fiema’u ke lesisita ho hingoa pe ‘oku ke fiema’u ke ‘ilo pe kuo ‘osi lesisita ho hingoa, ta ki he fika ta’etotongi ‘a e Breast Screen Aotearoa 0800 270 200.

MANATU’I:  Ko e vave ange hono ma’u ‘o e kanisa ho huhu ko e faingamalie ange ia hono faito’o.

‘Oku ‘iai e ngaahi senita fai’anga sivi  mo e ngaahi pasi fai’anga sivi ‘o e huhu ‘i he ngaahi feitu’u kehekehe ‘i Nu’usila ni.

Ko kinautolu kotoa pe ‘a e kakai fefine ‘oku ‘iai mo ha’anau ngaahi fiema’u makehe ‘oku talitali fiefia kimoutolu.

Kapau ‘oku ke fiema’u ‘a e fai’angasivi ‘ofi taha (BSA) pe lesisita ho hingoa, pe ‘ai ha’o ‘apoinimeni(appointment) pe talanoa ki ha’o ngaahi fiema’u makehe, ta ta’etotongi ki he fika 0800 270 200 pe ko ho’o fetu’utaki ki he ngaahi feitu’u ko’eni:

  • Ngaahi Potungaue Mo’ui ‘a e Pasifiki (Pacific Health Providers)
  • Ho’o Toketa pe Neesi (fakafamili)
  • Ngaahi senita fakakolo ma’ae kakai fefine pe Health Centre.
  • Ngaahi Sosaieti fakavahe pe fakakolo ki he kanisa (Cancer Society) 
  • pe ko ho’o vakai’i e www.breastscreen.govt.nz
Freephone 0800 270 200

Last modified: